var windspeed_text = "U meteorologiji brzina vjetra se često iskazuje opisno na temelju vizualnih efekata koje vjetar proizvodi, a daje se u boforima (Bf). Veza između skale bofora i brzina vjetra u m/s, km/h i kt je slijedeća:
- 0 Bf je tišina 0 - 0.2 m/s ( < 1km/h, < 1kt )
- 1 Bf je lahor 0.3 - 1.5 m/s (1 - 5 km/h, 1 - 3 kt )
- 2 Bf je povjetarac 1.6 - 3.3 m/s ( 6 - 11 km/h, 4 - 6 kt )
- 3 Bf je slab vjetar 3.4 - 5.4 m/s ( 12 - 19 km/h, 7 - 10 kt )
- 4 Bf je umjeren vjetar 5.5 - 7.9 m/s ( 20 - 28 km/h, 11 - 16 kt )
- 5 Bf je umjereno jak vjetar 8 - 10.7 m/s (29 - 38 km/h, 17 - 21 kt )
- 6 Bf je jak vjetar 10.8 - 13.8 m/s (39 - 49 km/h, 22 27 kt )
- 7 Bf je žestoki vjetar 13.9 - 17.1 m/s (50 - 61 km/h, 28 - 33 kt )
- 8 Bf je olujni vjetar 17.2 - 20.7 m/s (62 - 74 km/h, 34 - 40 kt )
- 9 Bf je jaki olujni vjetar 20.8 - 24.4 m/s ( 75 - 88 km/h, 41 - 47 kt )
- 10 Bf je orkanski vjetar 24.5 - 28.4 m/s ( 89 - 102 km/h, 48 - 55 kt )
- 11 Bf je jaki orkanski vjetar 28.5-32.6 m/s (103-117 km/h, 56-63 kt )
- 12 Bf je orkan => 32.7 m/s (=> 118 km/h, => 64 kt )
";
var winddir_text = "Smjer vjetra se često određuje i po stranama svijeta iz kojih vjetar puše. Osim oznaka N, NE, E, SE, S, SW, W i NW koriste se i narodni nazivi vjetrova koji su za vjetrove na Jadranu slijedeći:
- smjer N - TRAMUNTANA
- smjer NE - BURA
- smjer E - LEVANAT
- smjer SE - JUGO
- smjer S - OŠTRO
- smjer SW - LEBIĆ
- smjer W - PULENAT
- smjer NW - MAESTRAL
";
var MSLP_text = "MSLP (Mean Sea Level Pressure) je atmosferski tlak preračunat na srednju razinu more korištenjem barometarske formule. Za prikaz promjena u zadnji sat vremena kliknite na Analiza.
";
var temp_text = "Temperatura se mjeri NTC-thermistorom koji je smješten u posebno termičko izoliranoj komori na donjoj, rupičastoj strani osjetilne jedinice tako da mjeri temperaturu zraka u okolini osjetilne jedinice.";
var humid_text = "
Relativna vlaga je postotni iznos trenutne vlage u zraku u odnosu na maksimalnu količinu vlage koja bi zrak mogao sadržavati pri trenutnoj temperaturi i atmosferskom tlaku.
";
var dew_text = "
Rosište je temperatura na kojoj bi vlaga u zraku počela kondenzirati. Ukoliko bi zrak polako hladili, zadržavajući u njemu konstantnu količinu vlage, relativna vlanost bi rasla dok ne bi dosegla vrijednost od 100%. Temperatura pri kojoj bi se to dogodilo naziva se temperatura rosišta ili samo rosište. Ukoliko je zrak dovoljno suh pa je relativna vlaga na postojećoj temperaturi mala, točka rosišta može biti i ispod točke smrzavanja. Temperatura rosišta se proračunava iz temperature zraka i relativne vlage u zraku.
";
var heatindex_text = "
Indeks vrućine spada u OSJETE UGODE, izražava se u °C, ovisi o temperaturi zraka i relatvnoj vlagi, a računa se za temperaturu zraka veću od 27°C i vlagu od 0 - 100%. Faktori rizika za različite vrijednosti indeksa vrućine:
00 °C - Ne računa se.
27-32 °C Oprez - mogući umor nakon duže aktivnosti.
32-41 °C Poseban oprez - moguća pojava slabosti, sunčanica i toplinske iscrpljenosti.
41-54 °C Opasnost - vrlo moguća pojava slabosti, sunčanica i toplinske iscrpljenosti, a moguća pojava i toplinskog šoka.
preko 54 °C Ekstremna opasnost - velika mogućnost pojave toplinskog šoka.
";
var windchill_text = "
Efekt hlađenja spada u OSJETE UGODE, izražava se u °C, ovisi o temperaturi zraka i brzini vjetra, a računa se za temperaturu zraka manju od 10°C i vjetar između 1.5 i 50 m/s. Faktori rizika za različite vrijednosti efekta hlađenja:
00 °C - Ne računa se.
0 do -9°C - Rizik pojave smrzotina mali. Lagano povećanje neugode.
-10°C do -27°C - Rizik pojave smrzotina mali. Neugoda uz povećani rizik pothlađivanja ukoliko se boravi u neadekvatnoj odjeći.
-27°C do -39°C - Povećani rizik pojave smrzotina na koži u vremenu od 10 do 30 minuta, pogotovo na licu i prstima. Rizik pothlađivanja.
-40°C do -47°C - Veliki rizik pojave smrzotina na koži u vremenu od 5 do 10 minuta.
-48°C do -54°C - Veliki rizik pojave smrzotina na koži u vremenu od 2 do 5 minuta.
";